Evropski korak Zeničke bolnice

NR: KBZ je od 29. juna bogatija za visokosofisticirane mašine, magnetnu rezonansu i multislajsni CT aparat. Napravljena je i zgrada za smještaj ovih aparata. Šta ovaj projekta vrijedan više od  sedam miliona maraka konkretno znači za pacijente?

STRIKA: Svi projekti u ovoj ustanovi, pa i ovaj, rade se za dobrobit pacijenta, za ovih 400.000 stanovnika, pa i šire, jer naše usluge koristi i veliki broj stanovnika Srednjebosanskog kantona. Naš cilj je već šest godina, koliko sam ja na čelu ove ustanove, podizati nivo kvaliteta usluga u KBZ. Ovo je u zadnjih 35 godina najveći pomak u kvalitetu pružanja usluga. Napomenut ću da imate oboljenja gdje pacijenta ne smijete transportovati ni preko praga, ozbiljnih oboljenja u mozgu i oko mozga, a mi smo do sad bili prinuđeni da ih šaljemno van Zeničko-dobojskog kantona, u kliničke centre u Tuzli i Sarajevu, u privatne ordinacije. Nabavljeni aparati, magnetna rezonansa i multislajcni CT aparat su klinički superiorni, bar ravnopravni sarajevskim i tuzlanskim aparatima, Pored toga, ovim projektom smo obezbijedili ugodnost pacijenta i njegove porodice. Zamislite pacijenta koji je vitalno ugrožen, koji naprimjer ima krvarenje u mozgu, i sad rodbina mora obezbijediti silne odluke, počev od Zavoda zdravstvenog osiguranja preko ostale administracije, i to u tim teškim trenucima jeste veliki teret. Sad to više nije potrebno jer pacijent biva transportovan liftovima do Službe za radiologiju u kojoj imamo najsavremenije aparate i pacijent će biti pregledan od eminentnih ljekara i konsultanata ove ustanove. Više nećemo morati obezbjeđivati ni pratnju medicinskih sestara, koje su inače pratnja pacijentima koji se voze na liječenje van kantona. Dakle, realizacijom ovog projekta obezbijedili smo svu ugodnost pacijenta koja uopće postoji.

Tendenca povratka ljekara

NR:; Uloženi su i veliki novci na edukaciju kadrova. Da li je KBZ kadrovski spremna odgovoriti zahtjevima ovih aparata?

STRIKA: Vi iz naših ranijih intervjua znate da najviše volim govoriti o kadru. Bar četiri-pet godina radimo na ovom projektu jer smo bili insuficijentni s kadrom. U međuvremenu smo sinhronizirano radili i na kadru, a ovdje bih ukazao na tendencu povratka ljekara koji su bili otišli raditi u privatne ordinacije i poliklinike te u druge kliničke centre, što me veseli jer povećavamo broj kvalitetnog ljekarskog kadra. Da se vratim na pitanje, hoću da vaši uvaženi čitaoci znaju da niko u Bolnicu nije došao sa kesom novaca za ovaj projekat. Možda se zbog količine uloženog novca čini da je to avanturistički, neumjeren potez KBZ-a, ali realizacija ovog projekta je plod višegodišnjih analiza i kalkulacija troškova liječenja van područja ZE-DO kantona, rađenih zajedno s direktoricom Zavoda za zdravstveno osiguranje. Ponovit ću finansijsku konstrukciju ovog projekta: vrijednost objekta gdje su smještena oba aparata je oko milion maraka. Ta sredstva smo nabavili tako što smo od dobavljača opreme zahtijevali sufinansiranje troškova izgradnje objekta za smještaj magneta u iznosu od 500.000 KM, a preostala sredstva u visini od 450.000 KM smo obezbjedili putem Federalnog ministarstva zdravstva. Vrijednost opreme je oko 5,2 miliona maraka, plus PDV i plus informatičko uvezivanje, koje je trenutno zapelo na tenderskoj proceduri na federalnom nivou. Dakle, riječ je o investiciji od preko osam miliona KM. Kadar je naravno kompetentan, ali to je sada jedan višemjesečni proces. Imamo pet ljekara specijalista, ja sam šesti, imamo osam specijalizanata i ja se nadam da će od njih jedno ili dvoje ove godine završiti specijalizaciju, na godinu još troje...Za par godina ćemo imati petnaestak ljekara specijalista. Izuzetna pažnja posvećena je i edukaciji gdje su eminentna imena s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, na čelu s prof. Bešlićem, zadužena za taj posao. Nastavit ćemo kontinuiranu edukaciju našeg osoblja i nakon što istekne naš tromjesečni ugovor.  Poimenično ću pobrojati naše stručnjake: prim.dr. Mladen Rejc, dr. Velida Ajanović, dr Marijana Skočibušić, dr. Alma Bajtarević na čelu s prim.dr. Bekirom Karčićem, alfom i omegom ovog projekta u stručnom smislu.

Dva miliona KM za školovanje i edukaciju  

NR: Uvijek kažete da je kadrovska osnova temelj svake zdravstvene ustanove. Kako danas stoji KBZ u tom pogledu?

STRIKA: O tome ću vrlo rado govoriti. U ovoj ustanovi trenutno radi 245 ljekara, od čega 160 specijalista te osamdeset mladih ljudi koji su na specijalizaciji ili čekaju specijalizaciju. Mi godišnje izdvojimo dva miliona maraka za kadar koji se školuje. To ne smatram troškom nego dobrom investicijom, najvećim bogatstvom. Nije neka velika nauka u velikim komplikovanim mašinama nego u sinhronizaciji, primanju i edukaciji kadra, svog kadra, a prvenstveno ljekarskog kadra. BiH je zadnja po broju ljekara na broj stanovnika, tako da mi primamao čak i pripravnike, sekundarce, koje pripremamo za specijalizaciju, da žive i uče u duhu ove bolnice. Pored toga, mi radimo i na akademskom obrazovanju naših ljekara. Imamo trenutno tri doktora nauka, 12 magistara nauka te 60 polaznika postdiplomskog studija u završnoj fazi. Nadam se da ćemo iduće godine imati bar 40 magistara nauka u ova doba. Uz ovu opremu, uz ovaj naučno-nastavni kadar mi sigurno krupnim koracima idemo prema kliničkoj bolnici. U Žepču će za otprilike mjesec dana biti otvoren novi satelitski dijalizni centar u koji je investirano oko milion maraka gdje će se pružiti ugodnost i ovim stanovnicima Kantona, kao i postojećem u Visokom.

NR: Kazali ste da se KBZ realizirajući ovaj projekta učinila ogroman korak prema Univerzitetskoj kliničkoj bolnici. Koji su dalji koraci ?

STRIKA: KBZ nastavlja sa edukacijom kadra. Raspisan je konkurs za tridesetek specijalizacija i subspecijalizacija. Dalje usavršavanje kadra, otvaranje ove ustanove prema kliničkim centrima u Torinu, Anžeu, Tuzli i Sarajevu i nastavak saradnje, te nastavak tehničkog osavremenjavanja Bolnice prema našim višegodišnjim analizama i planovima, a čega je rezultat i nabavka magnetne rezonanse i multislajsnog CT aparata, sve usmjereno u pravcu strategije razvoja zdravstva u FBiH u idućih 10 godina. Naglasit ću da trebamo imati 870 ljekara da bismo dostigli standard bolnice u Torinu, s kojom smo prijatelji, pa priča o tome da imamo dovoljno ljekara ne stoji.