Drugi doktor nauka iz oblasti sporta na području ZDK

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu nedavno je svečano promovirano deset doktora nauka. U zvanje doktora sporta i tjelesnog odgoja promovisan je Aleksa Stanković, predavač tjelesnog odgoja na Univerzitetu u Zenici. Njegova doktorska teza, koju je odbranio 7. decembra prošle godine na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, nosi naziv „Transformacioni procesi morfoloških karakteristika, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti pod utjecajem devetomjesečnog programa tjelesnog i zdravstvenog odgoja kod učenika i studenata“. Stanković je doktorsku tezu odbranio pred komisijom u sastavu: dr. Muriz Hadžikadunić, dr.Besalet Kazazović, dr. Ivan Hmjelovjec, dr. Azra Kozarčanin i dr. Franjo Božur, sve redovni prof. Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo. Inače, na području Zeničko - dobojskog kantona, samo je još jedan doktor nauka iz oblasti sporta, a riječ je o dr. Mirjani Madžarević, također predavaču angažovanom na Univerzitetu u Zenici.

Aleksa Stanković je rođen 1958. godine u Perinom Hanu, Zenica, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu za fizičku kulturu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine, gdje je i magistrirao 2002. godine na temi “Efekti programirane nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja na neke antropometrijske karakteristike i motoričke sposobnosti učenika i učenica petih razreda”.

Bogata karijera

Dr.sc. Aleksa Stanković je u svojoj dugogodišnjoj karijeri objavio niz naučno-istraživačkih i stručnih radova, učestvovao u nizu projekata, ima zavidnu i trenersku karijeru, za šta je dobio niz nagrada i priznanja. Jedno od najdražih mu je, kako sam kaže, ono koje je dobio od NIPP “Naša riječ” i Sportskog saveza Zenica “Sportista ratne 1994. godine” za najuspješnijeg sportskog radnika Zenice. Njegov stručni rad “Model dnevne  pismene pripreme za čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja”, objavljen u Didaktičkim putokazima br. 18, među 60 radova iz svih predmeta, ocijenjen je visokim drugim mjestom, za šta je dobio i nagradu. Ali ono što je važnije od nagrade jeste činjenica da njegov rad potvrđuje svoju vrijednost u praksi.

Dugoročne promjene koje se izazivaju nastavom tjelesnog i zdravstvenog odgoja

NR: Šta je to bitno do čega ste došli radeći Vašu doktorsku disertaciju?

STANKOVIĆ: Kad je u pitanju nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja onda je jako važno napomenuti da bi praćenje stanja antropometrijskih karakteristika na motoričke i funkcionalne sposobnosti kod učenika i studenata trebalo da bude jedan kontinuirani zadatak svakog nastavnika. Jedino na taj način mogli bi da pratimo uticaj nastavnog programa na morfološke, motoričke i funkcionalne karakteristike, kao i na motorička znanja i dostignuća kdo učenika. Zašto je to važno? Kad gledamo kompletan edukativni prostor, od učenika prvog razreda do studenata, imamo ukupno 980 sati tjelesnog i zdravstvenog odgoja, što nije mali broj. Zato je važno da se nastavni planovi i programi modifikuju i dorade, osmisle na pravi način, kako bi se u praksi mogli pratiti efekti programskih sadržaja nastave. Naime, ja sam došao do krucijalne informacije, a riječ je o dugoročnim promjenama koje se izazivaju nastavom tjelesnog i zdravstvenog odgoja i to kroz kompletan edukacijski segment, u kojem se nastava izvodi. Rezultati su pokazali da je takve promjene adekvatnom metodologijom moguće izdvojiti iz ukupnosti rasta i razvoja poduprtog tjelesnim vježbanjem. Prema tome, moguće je identificirati globalna pravila, pa na temelju njih pripremati planove i programe rada. Istraživanje je donijelo i niz drugih iznimno važnih rezultata. Korišten je veliki uzorak, 775 djece i mladih ljudi, od prvog razreda osnovne škole do prve godine studija.

Najvažnije preventivno očuvanje zdravlja svakog učenika

NR: Cijeli radni vijek proveli ste u nastavi, radeći s djecom osnovnih škola, srednjoškolcima i studentima. Možete li iz Vašeg iskustva reći da li je dovoljno zastupljena nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja, jer evo svjedoci smo da se sve više govori o njezinoj važnosti za zdrav život, naročito mladih ljudi?

STANKOVIĆ: Jedan od glavnih zadataka nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja je i prevencija, odnosno preventivno djelovanje na očuvanju zdravlja svakog učenika. Najviše bih volio da učenici imaju svaki dan po jedan čas tjelesnog odgoja. Prijedlog istraživača je da se za početak nastava tjelesnog poveća na tri sata sedmično. Međutim, nameće se druga problematika, a to su uslovi, kadar, finansijska sredstva koja limitiraju… Naime, istraživanja potvrđuju da je sve više djece koja zbog sjedenja uz računar, uz igrice, imaju problema sa gojaznošću, slabom pokretljivošću, slabljenem funkcionalnih sposobnosti, pogotovo djeca nižeg uzrasta. Jedan od temeljnih podataka koji sam dobio u svom doktorskom radu je da se na nivou cijelog edukativnog sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora posebna pažnja posvetiti funkcionalnoj sposobnosti, znači sposobnosti unosa kiseonika, pokretljivost kralješnice i ravnoteža. Dakle, te tri stvari su temeljne u prevenciji i očuvanju zdravlja

NR: Šta preporučujete jednom prosječnom građaninu, zaposlenom čovjeku, šta je ono što može učiniti za sebe u smislu prevencije zdravlja?